Promijenjena je percepcija o potrebi životnog osiguranja

Banke&Biznis: Intervju sa Mersihom Korjenić, članicom Uprave Vienna osiguranja VIG

Datum objave: 27.08.2021

1. Kako biste opisali aktuelno stanje na tržištu osiguranja? Koliko i kako je, prema Vašim saznanjima, pandemija virusa COVID-19 utjecala na rad osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini i kakav razvoj situacije očekujete u bližoj budućnosti?

Kao i svjetsko tržište koje je bilo značajno uzdrmano efektima pandemije, slični trendovi su zabilježeni i u Bosni i Hercegovini. U pogledu vrsta osiguranja, a gdje se tržište oslikava dominacijom obaveznog osiguranja od auto odgovornosti nije evidentiran značajan pad premijskog prihoda neživotnih osiguranja (-1%) te su iznosi troškova šteta tih vrsta osiguranja (neživotnih) u protekloj godini bili za 5% niži od ranijeg perioda.

Međutim, situacija je značajno drugačija u segmentu životnih osiguranja, gdje je registrovan pad premijskog prihoda za oko 4% te rast troškova osiguranih slučajeva za preko 10%. U smislu zdravstvenih i životnih osiguranja, za očekivati je da se u budućnosti dese određene izmjene poslovanja osiguravatelja u kontekstu činjenice da je Covid-19 još uvijek nepoznanica te će stoga vrlo vjerovatno biti određena ograničenja za osiguranje osoba koje su preboljele Covid-19, kao i generalna isključenja ove bolesti i kod onih koji je još nisu prebolovali.

 

2. Na koji način osiguravajuće društvo koje predstavljate reagira na poremećaje izazvane pandemijom? Koliko su se oni odrazili na vaše poslovne rezultate?

Vienna osiguranje VIG, kao članica najveće osiguravajuće grupacije u Austriji, Centralnoj i Istočnoj Evropi, se sa svim navedenim izazovima nosila jako dobro, odražavajući visoku stabilnost i otpornost, čime smo i izazovnu 2020. godinu završili kao broj jedan životni osiguravatelj u BiH. Iako smo u 2020. godini isplatili više od 17 miliona KM po osnovu osiguranih slučajeva našim osiguranicima te zabilježili finansijski rezultat daleko niži od planiranog, sretni smo da smo velikom broju naših osiguranika bili na raspolaganju kada je bilo najpotrebnije, jer u konačnici osiguravatelji i postoje upravo zbog otežanih okolnosti života i rada u kojima smo se zatekli. Nadalje, kreiranjem jedinstvenog proizvoda na tržištu – Superior koji omogućava da jednom uplatom premije ostvaruje pravo na čak tri osigurane sume te uključuje zaštitu od Covid-19 i drugih sličnih epidemija nastojali smo obuhvatiti sve nepredviđene rizike i pružiti maksimalnu sigurnost svakom pojedincu. U smislu opisanog, jako smo zadovoljni poslovnim rezultatima ostvarenim u 2020. godini, a naročito smo sretni da smo zajedničkim naporima svih uspjeli sačuvati živote i zdravlje radnika Društva i njihovih najbližih. Nadamo se da će tako ostati i u budućnosti.

 

3. Kako tumačite aktuelno stanje u sferi osiguranja koja su dobrovoljna, a direktno ovise o nivou zaposlenosti u BiH i smanjenju prihoda kako pravnih, tako i fizičkih osoba?

Rast nezaposlenosti, moratorij na kredite i sl. svakako je utjecao na  pad obima premije na tržištu osiguranja u odnosu na period prije početka pademije. Ekonomske mjere kao što je moratorij na plaćanje kreditnih obaveza te odgađanje poreznih obaveza su značajna podrška pravnim i fizičkim licima, ali su kratkoročne i i nisu dovoljne za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Ova pandemija nas je svakako navela da počnemo razmišljati o pravovremenoj zaštiti koja će obuhvatiti sve nepredviđene rizike i pružiti maksimalnu sigurnost svakom pojedincu. Nastojali smo našim proizvodima životnog i zdravstvenog osiguranja obuhvatiti sve navedeno i to su naši osiguranici prepoznali te se sve više odlučuju za naše pakete životnog osiguranja i interes je svakako porastao tokom pandemije Covid 19.

 

4. Smatrate li da su veliki poremećaji koje je izazvala pandemija COVID -19 utjecali na promjenu svijesti o značaju i potrebi osiguranja? Ukoliko je vaš odgovor negativan, gdje je, po Vašem mišljenju, uzrok problema? Šta bi trebalo činiti da se ta svijest podigne na viši nivo i ko bi trebao rukovoditi tim procesima?

Kao rezultat situacije u kojoj su se našli zdravstveni sistemi širom svijeta u toku pandemije, ono što je primjetno je promjena percepcije o potrebi životnog osiguranja. Dok je u prošlosti životno osiguranje posmatrano na način da predstavlja luksuz, danas sve više predstavlja istinsku potrebu svakog pojedinca. Iako je pandemija, kao i odgovor zdravstvenog sistema na istu probudila svijest građana o potrebi životnog osiguranja, imajući u vidu trendove na tržištu životnog osiguranja u regiji koji su u porastu dok je u BiH u prethodnoj godini zabilježen pad premije od 2 miliona KM, to itekako ukazuje na potrebu životnih osiguravatelja da dodatno investiraju u edukaciju o tome šta ovaj vid zaštite predstavlja i kako može na najdirektniji način pomoći u okolnostima neizvjesnosti.

 

5. Kako osiguravajuća društva mogu reagirati na upozorenja da bi se na jesen mogli pojaviti novi problemi uzrokovani novim sojevima koronavirusa, ukoliko oni u ozbiljnijoj mjeri zahvate Bosnu i Hercegovinu?

Iako se uz vakcinaciju najavljuje svjetski ekonomski oporavak, virus je i dalje nepoznanica te se sa sigurnošću ne može tvrditi da će se željeni povratak u normalan život ili početak nekog drugog normalnog života zaista i desiti u ovoj godini. Međutim, ono što jeste izvjesno da će se desiti u kontekstu osiguravateljne branše, tj. već se dešava na zapadu, jeste činjenica da vodeći svjetski osiguravatelji i reosiguravatelji limitiraju ponudu osiguravajuće zaštite za rizike od Covid-19 i sličnih pandemija. Ovo je ozbiljan signal za sve one koji za sebe i svoju porodicu još uvijek nisu zaključili policu životnog osiguranja kao zaštitu od takvih rizika da to što prije i učine, jer vrlo vjerovatno u bliskoj budućnosti to više neće biti moguće na način kako se trenutno radi.

 

6. Da li je pandemija inicirala dovoljan broj inovacija u sektoru osiguranja i ako mislite da se to nije desilo, gdje vidite neiskorišten prostor?

Pandemija je zasigurno podstakla osiguravajuća društva da sagledaju dodatne mogućnosti proširenja osiguravajućih pokrića i razvoja kanala distribucije, a sve u cilju što potpunije zaštite pojedinca i njegove porodice. Dok su osiguravatelji na zapadu implementirali određena rješenja u pogledu digitalizacije kojim je ugovaranje životnog osiguranja postalo brže i pristupačnije, u Bosni i Hercegovini obzirom na zakonska i regulatorna ograničenja, proces digitalizacije nije moguć na način da se vrši zaključenje ugovora o životnom osiguranju posredstvom online platformi. Naime, digitalnim kanalima je omogućena online prijava šteta i rješavanja istih kao i dostava elektronske ponude osiguranja temeljem koje se onda ugovor o životnom osiguranju zaključuje na klasičan način. U tom smislu, za očekivati je  da će društva čije su majke kompanije sa sjedištem u razvijenijim zemljama predvoditi procese digitalizacije poslovanja na cjelokupnom tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini te iskoristiti znanja i mogućnosti koja nude rješenja osmišljena i korištena u prethodnom periodu, a razvijena kao odgovor na situacije izazvane Covid-19.